Sigurno ste se, barem jednom, susreli s neugodnim osjećajem kada običan gutljaj hladne vode ili prvi zalogaj sladoleda izazove naglu, kratkotrajnu bol u zubu. 

Iako se to često pripiše “slabim zubima”, pravi razlog je nešto drukčiji. 

Riječ je o osjetljivosti zuba na hladno, što je čest slučaj, ali ga se prečesto zanemaruje.

U ovom tekstu ćete saznati zašto dolazi do osjetljivosti, što se zapravo događa u vašim zubima, kako razlikovati prolaznu nelagodu od ozbiljnijeg problema, te što možete poduzeti sami i uz pomoć stomatologa.

Što je osjetljivost zuba na hladno?

Zdravi zubi obično ne reagiraju na temperaturne podražaje. Ali… Ako je zaštitni sloj zuba (caklina) oštećen, zubi su podložniji vanjskim utjecajima.

Ispod cakline se nalazi dentin, koji sadrži sitne “kanaliće”. Kada hladan podražaj dođe do dentina, izaziva promjenu tlaka u tim kanalićima, što se osjeti kao nagla bol. Neki naši pacijenti to opisuju kao “bolno strujanje” ili “ubod boli”.

Osjetljivost zuba na hladno nije samo trenutna nelagoda, nego često ukazuje na promjene i probleme koje bi bilo dobro riješiti na vrijeme.

Najčešći razlozi zbog kojih zubi postaju osjetljivi:

1. Povlačenje zubnog mesa

Kada se zubno meso povuče, korijen zuba ostaje izložen i nezaštićen pa hladnoća lako dopire do živca i izaziva bol. Ovo se često događa kod parodontnih bolesti, ali se može dogoditi i kod osoba koje prejako četkaju zube.

2. Istrošenost cakline

Caklina se može istrošiti s godinama, ali i zbog prehrambenih navika ili nepravilne oralne higijene. Kisele namirnice, gazirani napitci, prečesto i nestručno izbjeljivanje zuba, mogu narušiti njenu strukturu.

3. Pukotine i mikropukotine

Sitne pukotine koje nastaju škripanjem i stiskanjem zuba, konzumiranjem (pre)tvrde hrane ili pukotine nastale ozljedama, otvaraju put hladnoći do dubljih dijelova zuba.

4. Karijes

Karijes ne boli dok ne dođe do dentina. Tada zub postaje osjetljiv i na hladno, vruće pa čak i slatko, što je prvi znak da je potrebno posjetiti stomatologa.

5. Škripanje zubima (bruksizam)

Bruksizam je nesvjesno škrgutanje tj. škripanje zubima, najčešće tijekom noći. Kako s vremenom može oštetiti caklinu, to povećava i osjetljivost na hladno.

Kako razlikovati običnu osjetljivost zuba od ozbiljnijeg problema?

Ono što je najvažnije je razlikovati blažu, privremenu osjetljivost od stanja koje upućuje na dublji problem i zahtjeva stomatološki pregled i odgovarajuću terapiju.

Ako zub zaboli samo na hladno, primjerice zbog sladoleda ili gutljaja ledene vode, a bol traje svega nekoliko sekundi i brzo nestane, riječ je o blažem obliku osjetljivosti. U tom slučaju često pomažu promjena paste za zube i pažljivija njega zubi.

Ali ako bol traje dulje, pojavljuje se spontano ili se širi prema drugim zubima, čeljusti ili uhu, moguće je da postoji ozbiljniji problem. To može biti početak karijesa, napuklina na zubu, upala živca ili čak i infekcija.

Obratite pozornost i na druge znakove: krvarenje desni pri pranju zuba, neugodan zadah koji ne prolazi, klimanje zuba ili tamniju boju pojedinog zuba. 

Ako vas zaboli prilikom ispijanja nečeg hladnog, a zub istovremeno izgleda sivo ili prozirno, to nije samo osjetljivost, već moguća posljedica oštećenja živca.

U takvim slučajevima ne preporučujemo čekanje, već se što prije javite stomatologu. Reagirate li na vrijeme, možete spriječiti veće komplikacije i izbjeći potrebu za složenijim zahvatima.

Kako si možete pomoći kod osjetljivih zuba?

Ako vam hladni napitci ili hrana izazivaju nelagodu, postoje načini kako ublažiti simptome, a u mnogim slučajevima i potpuno ih ukloniti. 

Evo savjeta koje dajemo našim pacijentima u Dental centru Mirakul:

1. Koristite pastu za osjetljive zube

Posebne paste za osjetljive zube, koje u svom sastavu sadrže tvari poput kalij nitrata i fluorida, smanjuju osjetljivost tako što popunjavaju dentinske kanaliće i na taj način smanjuju prijenos podražaja do pulpe (živca) što pomaže u ublažavanju boli.

Ove paste ne djeluju odmah, ali redovitom upotrebom, dva do tri puta dnevno, bol se postupno smanjuje. Važno je ne mijenjati pastu prečesto, nego joj treba dati vremena da pokaže učinak.

Naš savjet: Nisu sve paste jednako učinkovite za sve vrste osjetljivosti zuba. Ako niste sigurni koju pastu odabrati, posavjetujte se sa svojim stomatologom.

2. Mijenjajte četkicu, ali i način četkanja

Tvrde četkice i snažno četkanje često uzrokuju više štete nego koristi. Preporučujemo četkicu s mekim vlaknima i nježno četkanje kružnim pokretima. Kružni pokreti i umjerena sila su dovoljni za čiste zube, bez dodatnog oštećenja cakline.

Naš savjet: Nemojte zube prati odmah nakon jela, osobito ako ste konzumirali kiselu hranu ili piće. Caklina je tada privremeno osjetljivija, pa je bolje pričekati barem 30 minuta prije pranja zubi.

3. Prilagodite prehranu

Prehrana ima veliki utjecaj na zdravlje zubi. Gazirani napitci, agrumi, vino i ocat mogu s vremenom nagristi caklinu. To ne znači kako morate ove namirnice potpuno izbaciti, ali ih je dobro konzumirati u umjerenim količinama.

Naš savjet: Kod konzumiranja gaziranih pića ili kiselih napitaka kao što je limunada, dobro bi bilo koristiti slamku, kako bi se smanjio kontakt sa zubima.

4. Udlaga protiv bruksizma

Neki ljudi nisu ni svjesni kako pate od bruksizma, škrgutanja i stiskanja zubi u snu. Ako vam je stomatolog otkrio znakove bruksizma, udlaga može biti odlično rješenje. Ova udlaga, koja se nosi tijekom noći i ne smeta pri spavanju, štiti zube od trenja te sprječava dodatno trošenje cakline, a posljedično smanjuje i osjetljivost zuba.  

Naš savjet: Najbolje je koristiti individualno izrađenu udlagu, jer pruža najbolju zaštitu i udobnost. Ako niste u mogućnosti napraviti takvu udlagu, možete koristiti i gotovu univerzalnu udlagu dostupnu u ljekarnama. 

5. Redoviti pregledi

Osjetljivost zuba može se razvijati polako, a mnogi ni ne primijete promjene sve dok se bol ne pojača. Stomatolog je taj koji će procijeniti stanje cakline, desni i zubnih vratova te predložiti preventivne ili korektivne mjere ako je potrebno.

Naš savjet: Redoviti pregledi svakih šest mjeseci su najbolji način da se bilo kakve promjene na zubima na vrijeme primijete, i zaustave.

Što sve možemo učiniti u Dental centru Mirakul?

Neki nam pacijenti dođu bez ijednog “pokvarenog” zuba, ali svejedno osjećaju bol na pri konzumaciji hladne hrane ili pića te nečeg (pre)slatkog. U takvim situacijama nastojimo razumjeti što se događa ispod površine.

Naš prvi korak je uvijek detaljan pregled, gdje utvrđujemo je li osjetljivost povezana s povlačenjem zubnog mesa, početnim karijesom, trošenjem cakline ili sličnim. 

Ako ustanovimo problem, krećemo s terapijom koja može uključivati:

• sanaciju zuba ispunom ako je oštećenje dovelo do osjetljivosti
• tretmane iz područja parodontologije ako je prisutno povlačenje zubnog mesa
• edukaciju o pravilnom četkanju i izboru proizvoda za oralnu njegu
• savjete o prehrani i svakodnevnim navikama koje mogu utjecati na stanje cakline
• preporuku odgovarajuće paste za zube i drugih proizvoda koji mogu pomoći

Kada su zubi osjetljivi na hladnoću, nije problem u sladoledu

Ako ste se počeli nevoljko hvatati za čašu vode ili izbjegavati sladoled, problem možda nije samo u osjetljivosti zuba, nego u navikama koje su se s vremenom neprimjetno promijenile. 

Mnogi pacijenti dugo odgađaju dolazak jer “nije strašno”, jer se bol pojavljuje samo povremeno ili u određenim situacijama. No i povremena bol ima svoj uzrok.

Čak i bez karijesa, bez upala i bez vidljivih oštećenja, zubi mogu postati osjetljivi zbog svakodnevnih navika. To može djelovati na caklinu i desni više nego što se na prvi pogled čini.

Našim pacijentima koji dolaze zbog osjetljivosti zuba, često pomognemo s jednostavnim prilagodbama u njihovoj oralnoj higijeni. Liječenje zuba podrazumijeva i razgovor, savjet te popratne kontrolne preglede. 

U Dental centru Mirakul veliku pažnju posvećujemo razgovoru s pacijentima, jer vjerujemo kako se povjerenje gradi jasnim informacijama i razumijevanju svakog koraka terapije.

Ako vam hladno izaziva nelagodu, to je definitivno upozorenje, a mi smo tu kako bi vas saslušali i predložili najbolje rješenje za vas. 

FAQ – Često postavljana pitanja o osjetljivim zubima

1. Mogu li i djeca imati osjetljive zube na hladno?

Mogu, i to češće nego što mislite. Najčešće se to dogodi nakon nošenja aparatića, ali i kod loših navika pranja zubi. 

2. Što ako me boli samo jedan zub?

Ako se osjetljivost javlja uvijek na istom zubu, to nije nešto što treba ignorirati. U pitanju može biti početni karijes, pukotina ili dublje oštećenje. U svakom slučaju, najbolje je naručiti se na kontrolni pregled. 

3. Smijem li koristiti vodicu za ispiranje usta ako imam osjetljive zube?

Da, ali birajte one bez alkohola s dodatkom fluorida. Neke vodice mogu dodatno iritirati zube ako su prejake. Obavezno se savjetujete sa svojom stomatologom. 

4. Je li izbjeljivanje sigurno ako imam osjetljive zube?

Može biti, ali ne savjetujemo izbjeljivanje “na svoju ruku”. Ako se radi pod nadzorom stomatologa i uz odgovarajuće preparate, izbjeljivanje može proći bez pojačane osjetljivosti. 

5. Može li osjetljivost nestati sama od sebe?

U rijetkim slučajevima da, ali češće se s vremenom pogoršava. Ako se ponavlja ili traje dulje, nemojte čekati, lakše je riješiti problem dok je još u početnoj fazi.

6. Ima li stres veze s osjetljivošću zuba?

Ima i te kako. Mnogi ljudi nesvjesno stišću čeljust ili škrguću zubima dok spavaju, osobito u stresnim razdobljima, a to dodatno troši caklinu i čini zube osjetljivijima. Ako se budite zategnute čeljusti ili s glavoboljom, to može biti poveznica.

7. Koja je najbolja pasta za osjetljive zube?

Ne postoji jedna pasta koja odgovara svima. Neki bolje reagiraju na paste s kalij nitratom, drugi na one s kositrovim fluoridom. Ako redovito koristite pastu za osjetljive zube, prve rezultate možete primijetiti već nakon nekoliko dana. Ali da bi djelovala kako treba, potrebno ju je koristiti barem nekoliko tjedana.

8. Kada je vrijeme za posjet stomatologu zbog osjetljivosti?

Ako vas zubi zabole svaki put kad popijete nešto hladno, ako osjetljivost traje dulje od nekoliko dana ili se pogoršava, obavezno se naručite na kontrolni pregled. Bol nije nešto što treba ignorirati ni odgađati. Što ranije reagirate, lakše će se riješiti problem.