Kada znate osnovne stvari o vlastitim zubima; koliko čovjek ima zuba, kada se pojavljuju, po čemu se mliječni razlikuju od trajnih i koja je uloga svakog zuba – lakše je voditi brigu o njima i na vrijeme primijetiti promjene.

Zubi su živi dio tijela, s korijenima, živcima i poveznicom s cijelim organizmom. Svaki zub ima svoj zadatak, svoj položaj i svoj životni ciklus. Ako znate što očekivati, možete izbjeći probleme, reagirati na vrijeme te bolje očuvati zdravlje zuba i čitave usne šupljine.

Briga o zubima počinje znanjem. Što bolje poznajete svoje zube, to ćete lakše prepoznati je li sve u redu ili je vrijeme za posjet stomatologu. 

Koliko čovjek ima zuba?

Broj zubi nije isti kod djece i odraslih, jer se zubi razvijaju u fazama.

Djeca u pravilu imaju 20 mliječnih zubi, raspoređenih ravnomjerno – 10 u gornjoj i 10 u donjoj čeljusti. 

Prvi mliječni zubi obično niču između 6. i 10. mjeseca života, najčešće donji sjekutići. Do treće godine većina djece ima sve mliječne zube. Ispadanje mliječnih zubi najčešće počinje oko šeste godine, a završava do 12. godine, iako se to može razlikovati od djeteta do djeteta.

Odrasli imaju 32 trajna zuba, također ravnomjerno raspoređena, po 16 u svakoj čeljusti. To uključuje:

• 8 sjekutića
• 4 očnjaka
• 8 pretkutnjaka
• 12 kutnjaka, među kojima su i 4 umnjaka (po 2 u svakoj čeljusti).

Umnjaci, poznati i kao treći kutnjaci, obično niču u dobi između 17. i 25. godine, no to nije pravilo. Kod nekih osoba uopće ne izrastu, dok kod drugih mogu uzrokovati smetnje zbog nedostatka prostora ili položaja. 

Često se preventivno i vade, posebno ako prijete zdravlju susjednih zubi ili otežavaju održavanje higijene.

Dakle, koliko čovjek ima zuba u odrasloj dobi?

U teoriji – 32 zuba. Ali najčešće ljudi imaju između 28 i 32 zuba. 

Razlika ovisi o tome jesu li izrasli umnjaci. Neki ljudi nemaju nijedan umnjak, drugima izraste jedan, dva ili tri, a nekima sva četiri. I to je sasvim uobičajeno.

Koje vrste zuba imamo – i čemu služe?

Svaki zub u ustima ima svoju jasno određenu funkciju. 

Zajedno čine sustav koji omogućuje normalno žvakanje, govor i raspodjelu žvačnih sila. Raspoređeni su simetrično u obje čeljusti, a njihova uloga se mijenja ovisno o mjestu i obliku.

• Sjekutići su prvi zubi koji se primjećuju pri osmijehu. 

Ima ih ukupno osam – četiri u gornjoj i četiri u donjoj čeljusti. Ravnog su oblika i oštrih rubova te služe za rezanje hrane prilikom prvog zagriza. Najčešće ih koristimo za odgrizanje voća, kruha i sličnih namirnica.

• Očnjaci su smješteni odmah do sjekutića. 

Ima ih četiri, po jedan sa svake strane u obje čeljusti. Prepoznatljivi su po šiljastom vrhu i dubljem korijenu. Njihova zadaća je držanje i trganje hrane, osobito one žilave ili tvrđe strukture.

• Pretkutnjaci, kojih je ukupno osam, smješteni su između očnjaka i kutnjaka.

Imaju plosnatu površinu s dva vrha, što ih čini pogodnima za drobljenje i usitnjavanje hrane prije nego što stigne do kutnjaka. Sudjeluju i u održavanju stabilnosti zagriza.

• Kutnjaci su najveći zubi u usnoj šupljini. Ima ih dvanaest, po šest u svakoj čeljusti, uključujući i četiri umnjaka. 

Njihova površina je široka i neravna, prilagođena za snažno i temeljito žvakanje. Hrana se njima usitnjava do kraja, prije gutanja. Umnjaci, ako izrastu, se najčešće pojavljuju posljednji.

Svaka vrsta zuba ima svoju ulogu, a zajedno čine sustav koji nam omogućava normalno žvakanje, razgovor i stabilan zagriz. 

Ako nedostaje jedan ili više zubi, osobito onih koji imaju važnu nosivu funkciju, to može utjecati na način žvakanja, raspodjelu pritiska u čeljusti, pa čak i na govor. 

Zato je važno paziti na zdravlje svakog pojedinog zuba, ne samo prednjih koji se vide pri osmijehivanju.

Kako zubi rastu i mijenjaju se kroz život?

Razvoj zubi odvija se u nekoliko faza koje prate naš rast i sazrijevanje – od najranijeg djetinjstva do odrasle dobi. 

Svaka faza ima svoju ulogu u pripremi za pravilno žvakanje, govor, pa i izgled lica.

Mliječni zubi pojavljuju se prvi i imaju važnu ulogu u učenju žvakanja, govora i usmjeravanju rasta čeljusti. Iako su privremeni, njihovo stanje može utjecati na položaj i zdravlje trajnih zubi koji dolaze kasnije.

U razdoblju od nekoliko godina, dječja čeljust se mijenja kako bi napravila mjesto za trajne zube. Taj prijelaz je i fizički i funkcionalan; zubi se mijenjaju kako bi odgovorili na potrebe djeteta koje raste, jede raznovrsniju hranu i razvija jasniji govor.

Već u dječjoj dobi mogu se uočiti nepravilnosti koje će kasnije utjecati na trajne zube. Neki zubi mogu niknuti pod kutem, preklapati se, ostati dulje u ustima nego što bi trebali ili nemati dovoljno mjesta za rast. 

Sve to može dovesti do krivog položaja zubi, smetnji pri žvakanju, otežanog održavanja higijene i lošijeg izgovora.

U toj fazi posebno je važno redovito kontrolirati rast zubi i čeljusti. Ne kako bi se „sve ispravilo“, nego kako bi se pratilo stanje i razvoj zuba te po potrebi uključila i ortodontska terapija. Većina problema lakše se rješava dok dijete još raste.

Završna faza razvoja zubi događa se u mladenačkoj dobi. Nicanje umnjaka često dolazi u vrijeme kada su sve ostale zubne funkcije već uspostavljene. Ako se umnjaci pravilno razviju i ne stvaraju probleme, mogu ostati kao dio trajnog zubnog niza. No zbog ograničenog prostora u čeljusti, kod mnogih ljudi dolazi do komplikacija.

Praćenje razvoja zubi kroz sve ove faze važno je zbog pravilne funkcije zagriza, zdravlja desni i ravnoteže u čeljusnom sustavu, ali i radi krajnjeg izgleda zuba.

Zašto je važno znati koliko čovjek ima zuba i čemu oni služe?

Nisu svi zubi isti i ne služe istoj svrsi. 

Kada znate koja je uloga pojedinih zuba, lakše ćete brinuti o svom oralnom zdravlju, a time i cijelom organizmu.

Znanje o vlastitim zubima pomaže u:

1. Praćenju normalnog razvoja

Djeca imaju 20 mliječnih, a odrasli 32 trajna zuba.

Ako primijetite odstupanja, poput ranog ispadanja mliječnih zubi ili zakašnjelog nicanja trajnih, lakše ćete znati kada potražiti mišljenje stomatologa.

Poznavanje redoslijeda nicanja može pomoći roditeljima da ne paničare bez razloga, ali i da ne ignoriraju znakove koji upućuju na ortodontski ili razvojni problem.

2. Stvaranju dobrih navika

Kada znate čemu služe sjekutići, očnjaci, pretkutnjaci i kutnjaci, postaje jasnije zašto svi moraju biti čisti i zdravi.

Brinuti se samo o prednjim zubima “zbog estetike” nije dovoljno.

Stvorite dobre navike, koristite pravilnu tehniku četkanja, zubni konac i nemojte izbjegavati redovite kontrole kod svog stomatologa.

3. Prevenciji bolesti

Redovita njega zubi može spriječiti:

• karijes
• upalu desni
• povlačenje zubnog mesa
• prerani gubitak zubi

Ako znate kako izgleda zdrav zub i zdravo zubno meso, lakše ćete primijetiti promjene koje zahtijevaju odlazak stomatologu.

4. Lakšim i ugodnijim posjetima stomatologu

Ljudi koji znaju osnovne informacije o zubima manje se boje pregleda jer razumiju što podrazumijeva kontrola ili pojedini zahvati na zubima.

Naše iskustvo je pokazalo kako takvi pacijenti pitaju precizna pitanja i aktivno sudjeluju u održavanju vlastitog oralnog zdravlja.

5. Očuvanju zdravlja cijelog tijela

Loša oralna higijena povezuje se s brojnim zdravstvenim tegobama, a među njima su i:

• povećani rizik za bolesti srca i krvnih žila
• utjecaj na probavu, jer žvakanje nije učinkovito
• slabiji imunitet kod osoba s kroničnim infekcijama u usnoj šupljini

Znati osnovne činjenice o broju i ulozi zuba ne služi samo zadovoljavanju naše znatiželje. Takvo znanje ima praktičnu vrijednost jer nam pomaže bolje brinuti o našim zubima, ali i nama samima. 

Jasna slika o ulozi zuba pridonosi i stvaranju boljih navika. 

Pravilno četkanje, korištenje zubnog konca i redovite kontrole nisu više nešto što se radi samo zato što “tako treba”, već zato što znate koji je cilj i što točno čuvate. 

Sjekutići, očnjaci, pretkutnjaci i kutnjaci nemaju istu ulogu, pa je održavanje svakog dijela zubnog luka jednako važno.

Naglasit ćemo još jednom kako se stanje u vašim ustima ne odražava samo na zube. Loša higijena, kronične upale i infekcije mogu imati posljedice za obrambene mehanizme vašeg organizma. 

I zato kažemo kako je redovita briga o svakom zubu ulaganje u zdravlje cijelog tijela.

Zubi su vaši saveznici. Čuvajte ih kroz cijeli život.

Sada znate koliko čovjek ima zuba, kako se razvijaju, koje su njihove vrste i što svaki od njih radi.

Ono što bi vi trebali (redovito) raditi je: 

• četkati zube barem dva puta dnevno
• koristiti zubni konac ili interdentalne četkice
• izbjegavati pretjeranu konzumaciju šećera i kiselih pića
• voditi računa o tome kako se zubi troše, osobito kod stiskanja ili škrgutanja
• odlaziti na kontrole kod stomatologa, barem jednom godišnje (po potrebi i češće)

Iako su “mali”, naši zubi svakodnevno obavljaju važne zadatke – od žvakanja hrane, preko pravilnog govora, do održavanja oblika našeg lica. 

Zdravlje zubi nije nešto što se smije uzeti zdravo za gotovo. Zubi vas svakodnevno služe. Uzvratite im redovitom brigom.

Imate pitanje ili mislite kako je vrijeme za redovitu kontrolu?

Dogovorite svoj termin u Dental centru Mirakul već danas.