Koliko ste puta na nekome najprije primijetili njihov osmijeh? E, pa niste jedini. Oko 50% ljudi kaže kako je to prva stvar koju uoče na drugima.

Zanimljivo je i kako se žene u prosijeku nasmiješe oko 60 puta dnevno, dok se muškarci nasmiješe samo oko 8 puta dnevno.

Jeste li znali kako su desni osjetljive na stres, a prirodna boja zuba varira od bijele do svjetložute ili sive?

Jeste li znali kako je odnedavno dokazano da se zubi morskog priljepka sastoje od najčvršćeg biološkog materijala? 

Zanimljivosti o zubima su zapravo svi oni mali detalji koji otkrivaju velike priče o našem zdravlju, evoluciji i prirodi.

Neke od njih možda već i znate, a neke od njih možda i ne. 

1. Svaki otisak zuba je jedinstven

Ovo je možda najpoznatija zanimljivost o zubima – baš kao što su otisci prstiju jedinstveni za svaku osobu, jednako tako su jedinstveni i zubi. 

Struktura, veličina, oblik i položaj zuba razlikuju se od osobe do osobe. 

Čak i jednojajčani blizanci, unatoč tome što imaju identičan DNK, imaju različit otisak zuba.

Dakle kad razmišljate o stomatologiji, ili pročitate negdje kako stomatološka ordinacija ima individualan pristup, to je zapravo istina. Svaki čovjek ima različite zube, i različite probleme, čineći prilagođene zahvate standardom moderne dentalne medicine.

2. Zubna caklina je najtvrđi materijal u našem tijelu

Zubna caklina je najtvrđi materijal u našem tijelu. Sastavljena je od 96% minerala, uglavnom hidroksiapatita, što joj daje izuzetnu čvrstoću i otpornost. 

Svaki dan podnosi pritisak mehaničke sile kao što je drobljenje, kidanje i žvakanje hrane. Mogli bismo reći kako se sasvim dobro suočavaju sa svim izazovima koji im se svakodnevno postavljaju.

No, zubna caklina ipak nije neuništiva. 

Kiselina iz gaziranih pića, slatkiša i voćnih sokova postupno oslabljuje caklinu, dok plak dodatno ubrzava proces erozije i povećava rizik od nastanka karijesa.

Isto tako, zanimljivo je i kako ljudi tijekom života proizvedu oko 25.000 litara sline, što pomaže u čišćenju zuba i zaštiti od karijesa.

A kako bi vaša zubna caklina i dalje ostala jaka i spremna za sve izazove u danu, bitna je redovita oralna higijena. 

Znate li i kako je baš karijes je najčešća bolest na svijetu, češća čak i od prehlade?

3. Zubi rastu i prije rođenja

Zubi počinju svoju nevjerojatnu priču već u šestom tjednu fetalnog razvoja. 

Iako su pri rođenju nevidljivi, mliječni zubi skriveni su duboko u čeljusti, čekajući trenutak da izbiju na površinu. Ovaj proces je presudan za zdravlje zuba koji će kasnije oblikovati djetetov osmijeh.

Prehrana trudnice igra važnu ulogu u ovoj ranoj fazi razvoja. Kalcij, fosfor i vitamin D neophodni su za formiranje jakih zubi i kosti. Nedostatak ovih hranjivih tvari može itekako utjecati na kvalitetu mliječnih zubi. 

4. Kada niču mliječni zubi i koliko zubi imamo 

Mliječni zubi su prolazni, ali su važni za zdrav razvoj čeljusti i trajnih zubi. 

Mliječni zubi počinju nicati već oko šestog mjeseca života, a do treće godine bi obično trebali biti svi na broju.

Dijete obično ima 20 mliječnih zubi, dok odrasla osoba ima 32 trajna zuba. 

Zanimljivo je da neka novorođenčad mogu već pri rođenju imati zube, koji se još zovu i “natalni zubi”. Ali ta je pojava rijetka i događa se kod jedne od 2000 beba.

5. Najstarija “zubarska intervencija” 

Arheološki dokazi pokazuju kako su ljudi još prije puno tisuća godina pokušavali liječiti zubobolju. Negdje nalazimo na podatke kako su se zubi popravljali prije 9 pa čak i prije 14 tisuća godina. 

Jedan od najstarijih primjera zubarske intervencije uključuje bušenje rupa u zubima pomoću primitivnih alata. 

U starom Egiptu koristili su mješavine meda i začina kao prirodne antiseptike, dok su stari Rimljani radili prototipe zubnih proteza. 

Ovi rani pokušaji pokazuju koliko je oralno zdravlje oduvijek bilo važno ljudima, čak i u vremenima kada stomatološka tehnologija zapravo nije ni postojala.

6. Neke životinje imaju više setova zubi 

Ljudi dobivaju samo dva seta zuba tijekom života, mliječne i trajne, dok životinje poput morskih pasa neprekidno obnavljaju zube tijekom cijelog života. 

Morski psi mogu imati čak 50.000 zuba kroz život, a novi zubi im rastu kako bi zamijenili one koji ispadnu ili se oštete. 

Slično, krokodili također neprestano obnavljaju zube i to oko 50 puta tijekom života. Slonovi, s druge strane, imaju šest setova zuba koji se izmjenjuju, a posljednji set omogućuje im žvakanje hrane u starijoj dobi.

Ljudski zubi dijele određene osobine sa životinjama, poput slične mineralne strukture. Ipak, za razliku od morskih pasa, naši zubi nisu obnovljivi, što čini njihovu njegu još važnijom.

7. Zanimljivosti o zubima životinja 

Životinjski svijet je uistinu nevjerojatan. I kako mi imamo 2 seta zubi, sve skupa 52 zuba u našem životu, neke životinje ih imaju više, ili zube koji stalno rastu te specijalne nazive za svoje “aparate za žvakanje”.

Svizac – prednji zubi svizca stalno rastu, pa ih moraju stalno brusiti grickajući tvrde materijale poput drva

Dabar – i njihovi zubi također stalno rastu, a dabrovi prednji zubi su narančasti jer sadrže željezo, što ih čini izuzetno čvrstima i otpornima na habanje prilikom glodanja drva.

Dupin – ima oko 100 do 200 zubi, ali ih ne koristi za žvakanje. Hranu guta cijelu, a zubi dupinu služe za hvatanje plijena.

Konj – ima od 36 do 44 zuba, koji se troše žvakanjem. Konj, kao i čovjek ima mliječne zube, a stručnjaci mogu procijeniti starost konja po stanju zuba.

Panda – ima 24 mliječna zuba i 42 zuba u odrasloj dobi, prilagođena za drobljenje bambusa. Njihovi kutnjaci su posebno široki i plosnati kako bi se nosili s ovom tvrdom biljkom. Kod pandinih zuba je najzanimljivije to što se njihova zubna caklina sama obnavlja. 

Morski jež – ima složeni aparat za žvakanje koji se sastoji od 5 zuba, nazvan “Aristotelova svjetiljka”, s kojim su u stanju bušiti i kamen. 

Puž – posjeduje radulu, strukturu nalik jeziku, prekrivenu tisućama sićušnih zuba. Puževi mogu imati između 10.000 i 25.000 zuba, ovisno o vrsti.

Kornjača – iako nema zube, ima snažne čeljusti prekrivene rožnatom pločom koja funkcionira poput britve za rezanje hrane.

8. Zubi su povezani s vašim zdravljem

Vaši zubi i njihovo stanje je neraskidivo povezano s vašim općim zdravljem. 

Problemi u usnoj šupljini mogu biti znakovi ili uzročnici ozbiljnih stanja, kao što su:

Upale desni i srčane bolesti – parodontitis može omogućiti ulazak bakterija u krvotok, koje mogu uzrokovati upale krvnih žila ili čak doprinijeti stvaranju krvnih ugrušaka, što može dovesti do srčanog ili moždanog udara.

Dijabetes – povećava rizik od infekcija desni zbog oslabljene sposobnosti tijela da se bori protiv bakterija. Istovremeno, upale desni mogu otežati kontrolu razine šećera u krvi.

Problemi u trudnoći – parodontitis može biti povezan s komplikacijama u trudnoći, uključujući prijevremeni porod i bebe s niskom porođajnom težinom.  

Osteoporoza – gubitak kosti u vilici može biti rani znak osteoporoze, bolesti koja slabi kosti u cijelom tijelu.

Respiratorne infekcije – bakterije iz usne šupljine mogu dospjeti u pluća, osobito kod osoba s lošim oralnim zdravljem, povećavajući rizik od upale.

9. Za lijep (i zdrav) osmijeh je potreban trud 

Prema statistikama, prosječna osoba tijekom života provede oko 38 dana perući zube. Ipak, mnogi ne posvećuju dovoljno vremena ovoj važnoj rutini. 

Stomatolozi preporučuju pranje zubi najmanje 2-3 minute, najmanje dva puta dnevno. 

Tijekom života prosječna osoba koja brine o svom zdravlju, bi trebala napraviti otprilike 50 posjeta stomatologu. 

Jednako tako, većina ljudi ne zamjenjuje svoju četkicu na vrijeme. A vrijeme za zamjenu četkice je nakon otprilike 3 mjeseca upotrebe ili kad počne pokazivati znakove trošenja. 

10. Zubi ne mogu sami zacjeljivati

Za razliku od kostiju koje se mogu regenerirati, naši zubi nemaju tu sposobnost, za razliku od pandinih. 

Jednom kada se oštete – karijesom, puknućem ili erozijom – nema povratka. 

Zubi “ne opraštaju” nepažnju, a svakodnevna oralna higijena je osnova za njihovo očuvanje. 

Redoviti pregledi kod stomatologa omogućuju otkrivanje problema u ranoj fazi, kada su zahvati minimalni, a šanse za očuvanje prirodnog zuba maksimalne. Prevencija je uvijek jednostavnija, manje bolna i znatno povoljnija od liječenja već nastalih problema.

11. Sve je u genetici

Genetika itekako utječe na vaš osmijeh – određuje osnovni oblik, veličinu, pa čak i boju vaših zuba, kao i njihovu otpornost na karijes i druge dentalne probleme. 

Međutim, geni su samo dio. Vaše navike vezane za prehranu i oralnu higijenu te ono što svakodnevno radite (ili ne radite) ima jednako veliki utjecaj. 

Kombinacija genetike i životnog stila stvara jedinstvenu sliku vaših zuba. Genetika vam daje početnu prednost, ali životne navike određuju završni rezultat.

Zanimljivosti o zubima i vaši zubi

Sad znate kako zubi nisu samo za žvakanje, nego imaju svoju priču i važnost u  evoluciji, zdravlju i povijesti.

Nadamo se kako vas ove zanimljivosti o zubima podsjećaju koliko su naši zubi zapravo nevjerojatni i koliko ih trebamo čuvati. 

Naše oralno zdravlje je nešto na čemu trebamo raditi mnogo prije nego što prvi zub postane vidljiv. Od trenutka kada se zubi počnu formirati, svaki korak – od pravilne prehrane trudnice do brige o dječjim zubima – postavlja temelje za zdrav osmijeh u budućnosti.

I još jedna zanimljivost, odnosno pitanje za kraj – što mislite tko čisti zube krokodilu? 

Zubi krokodila ostaju čisti zahvaljujući pticama, koje uklanjaju ostatke hrane iz njihovih čeljusti. 

Ako smo vas s ovim zanimljivostima o zubima potaknuli na razmišljanje ili ste se sjetili kako je vrijeme za redoviti pregled kod vašeg stomatologa – kontaktirajte nas već danas i rezervirajte svoj termin na vrijeme.